Grijanje i hlađenje

Geotermalne sonde i bušotine za toplotnu pumpu

Bušotine za sistem zemlja-voda i voda-voda. Ista mehanizacija kao za bunar, potpuno drugi proračun.

Toplotna pumpa zemlja-voda ne treba podzemnu vodu. Ona koristi stabilnu temperaturu tla, koja se ispod petnaestak metara gotovo ne mijenja kroz godinu. Zato geosonda radi i tamo gdje bunar ne bi uspio — na fliškom terenu, u glini, na parceli bez ijedne kapi iskoristive vode.

Toplotna pumpa voda-voda je druga priča: ona zahvata podzemnu vodu, koristi njenu toplinu i vraća je nazad. Efikasnija je, ali traži stvarnu izdašnost — i pravni režim koji ide uz zahvatanje vode.

Šta se buši

Geosonda je zatvoreni krug: u bušotinu se spušta U-cijev kroz koju kruži nosilac toplote, a prostor oko nje se ispunjava bentonitnom smjesom za dobar prenos topline. Voda iz tla ne ulazi u sistem.

Dubine sondi su tipično 80–150 metara, a broj sondi ovisi o toplotnom opterećenju objekta — ne o njegovoj kvadraturi napamet. Za prosječnu kuću to je najčešće dvije do četiri bušotine s razmakom od barem šest metara.

Šta odlučuje o cijeni

Cijena po metru je viša nego kod običnog bunara, jer se buši dublje i gotovo uvijek u stijenu. Na to dolazi cijena sondi, bentonita, razvoda i same toplotne pumpe — koja je najskuplji dio sistema.

Prije nego bušite

Proračun toplotnog opterećenja objekta mora doći prije bušenja, ne poslije. Podimenzionirano polje sondi se u toku zime „ohladi“ i pumpa gubi efikasnost — a to se ne popravlja bez novog bušenja.

Kada ima smisla

Kod novogradnje s podnim grijanjem i dobrom izolacijom — gotovo uvijek. Kod postojećeg objekta s radijatorima na visokom režimu — treba računati, jer efikasnost pada s temperaturom polaza.

Velika bušaća garnitura na kamenitom brdskom terenu
Dublje bušenje u stijenu — geosonde traže 80 do 150 metara.

Česta pitanja

Treba li dozvola za geotermalnu sondu?

Zatvoreni sistem ne zahvata vodu, ali ulazi u tlo i može doći u dodir s izdani, pa se režim provjerava kod nadležnog organa. Sistem voda-voda zahvata podzemnu vodu i tu vodni akti gotovo sigurno trebaju.

Više o vodnim aktima →

Koliko sondi treba za kuću od 150 m²?

Ne može se odgovoriti iz kvadrature. Treba proračun toplotnog opterećenja — izolacija, stolarija, režim grijanja i tip tla mijenjaju rezultat višestruko.

Ali kao red veličine: za dobro izolovanu kuću te veličine najčešće se radi o dvije do tri sonde po stotinjak metara.

Može li se koristiti postojeći bunar za toplotnu pumpu?

Ponekad da, ako ima dovoljnu i stabilnu izdašnost i ako postoji način da se voda vrati u izdan. Treba i bunar za vraćanje, ne samo za zahvatanje.

Prvo se mjeri stvarna izdašnost — ako je bunar nikad nije imao izmjerenu, to je prvi korak.

Besplatna procjena

Recite nam gdje je parcela — mi vam kažemo šta očekivati.

Jedan poziv. Kažete nam općinu i namjenu, mi vam damo realan raspon dubine i cijene — i tek onda izlazak na teren.

Pozovite direktno

+387 63 050 308

Pon–Sub, 07:00–20:00

Pozovi Viber